start portlet menu bar

Međunarodni rast počinje od ljudi

Display portlet menu
end portlet menu bar

Međunarodni rast počinje od ljudi

Tedo Djekanović

Strategije same po sebi ne stvaraju uspjeh. Stvaraju ga ljudi.

Na Executive Summitu imao sam priliku podijeliti priču koja nije samo poslovna, već prvenstveno ljudska. Priču o tome kako smo kao organizacija rasli, prelazili granice i neprestano učili. Priču o tome zašto danas o vođenju ljudi razmišljam drugačije nego prije nekoliko godina.

Kad dostigneš vrh kod kuće, pojavljuje se novo pitanje

Početkom novog milenijuma postigli smo vodeću poziciju u svojoj djelatnosti u Sloveniji. To je bila važna prekretnica, ali i trenutak za razmišljanje. Pred nama je stajalo jednostavno pitanje: A šta sada?

Rast na domaćem tržištu ima svoje granice. Ako smo željeli dugoročnu stabilnost, daljnji razvoj talenata i veću otpornost na promjene, morali smo pogledati preko granica. Internacionalizacija nije samo poslovna odluka – u svojoj suštini to je ponajprije odluka o ljudima.

Svako novo tržište prvenstveno je izazov za ljude

Prilikom ulaska na nova tržišta od Češke do država jugoistočne Evrope, brzo smo shvatili da ne postoje univerzalna rješenja. Sistemi i procesi koji funkcionišu kod kuće, u nekom drugom okruženju često ne donose jednake rezultate.

Ali ono što svugdje funkcioniše su ljudi. Ljudi koji razumiju lokalno okruženje, grade odnose i u raznolikosti prepoznaju prednost, a ne prepreku. 

Internacionalizacija zato ne znači prenos „našeg načina rada” u drugu državu. Znači sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, kulturama i očekivanjima. Upravo tu postaje ključna uloga kadrovske funkcije.

Kultura se ne može izvoziti

Jedna od najvećih grešaka u međunarodnom rastu je uvjerenje da se kultura organizacije jednostavno može prenijeti iz jedne države u drugu. To nije moguće.

Moguće je stvoriti zajednički okvir vrijednosti i načela koji zaposlenima pokazuju smjer. A da se te vrijednosti ostvare u praksi, treba poštovati lokalno okruženje.

Važna je i ravnoteža između usmjeravanja koje vodi matično društvo i lokalne autonomije. Previše kontrole guši inicijative i inovativnost, a premalo može voditi u gubitak zajedničkog usmjerenja.

Digitalizacija ne smanjuje značaj ljudi

Danas ulazimo u novu razvojnu fazu. Procesi postaju brži, usluge jednostavnije, a očekivanja klijenata viša su nego ikada.

Ali jedno ostaje nepromijenjeno: iza svakog digitalnog rješenja stoji čovjek, a iza svakog dobrog korisničkog iskustva ekipa.

Zato se savremena kadrovska strategija mora zasnivati na odazivu, da se možemo brzo prilagoditi promjenama, pouzdanosti kojom se gradi povjerenje u ekipama i jednostavnosti kojom se otklanja nepotrebna kompleksnost.

Povjerenje nije vrijednost na plakatu

Kad pogledam naš razvoj od početaka do danas, jedna se stvar nije promijenila – povjerenje. Međutim, povjerenje se ne može zapisati u strategiju ili objesiti na zid. Nastaje u svakodnevnom djelovanju pojedinaca: u načinu komunikacije, preuzimanju odgovornosti i odnosu prema saradnicima.

Povjerenje ne grade organizacije. Grade ga ljudi.

Šta to znači za kadrovsku struku danas?

Međunarodni rast počinje razvojem ljudi, a ne širenjem na nova tržišta. Raznolikost nije izazov, nego konkurentska prednost. Kultura organizacije može biti globalno usmjerena, ali uvijek nastaje lokalno. Dugoročni uspjeh zasniva se na povjerenju. Digitalizacija ne smanjuje značaj mekih vještina. Postavlja ih još više u prvi plan.

Kada danas gledam našu međunarodnu prisutnost, ne vidim prvo države ili brojeve. Vidim saradnike. Ljude iz različitih okruženja koji govore različite jezike i razmišljaju na različite načine, ali ih povezuje zajednički cilj: graditi sigurniju budućnost.

Upravo zato vjerujem da je najveća konkurentska prednost svake organizacije to da njeni ljudi vjeruju u ono što rade.

Tedo Djekanović je izvršni direktor za upravljanje zavisnim društvima Grupe Triglav.

Complementary Content
${loading}