(P)ostanite psihološki otporni

30. 4. 2020

 

O mentalnom stanju tokom epidemije i kako dalje, sa dr.med., Petrom Jelenko Roth, specijalistom psihijatrije.
 

Veliki svijet u kojem je živjelo naše društvo smanjio se sa najavom epidemije i izolacije zbog koronavirusa. Svakodnevne rutine su se odmah srušile, a odnosi među nama su se preko noći promijenili. Izolacija između četiri zida sa uvijek istim ljudima ili čak u samoći ima značajan uticaj na nas i naše odnose. Kolektivni strah koji se proširio svijetom ulazi i u naše izolovane domove. Kako to utiče na vas i šta možete učiniti da održite ili izgradite svoju mentalnu otpornost?
 

"Ovo vrijeme traži od nas da budemo izuzetno fleksibilni, jer nas tjera na prilagođavanje o kojem vjerovatno nikada nismo ni razmišljali," kaže Petra Jelenko Roth, dr. med., specijalista psihijatrije, koja trenutno radi u Španiji.

"Većina ljudi se možda prvi put u životu suočava sa strahom od bolesti i smrti, a samim tim i sa neizvjesnošću i anksioznošću. Svako se sa time nosi na svoj način, a najteže je onima koji su po prirodi osjetljiviji."

Suočavanje sa takvim stanjem u velikoj mjeri zavisi od otpornosti pojedinca na stres, ali mnogo toga se može učiniti za uklanjanje anksioznosti i straha i za izgradnju sopstvene mentalne agilnosti.

Upravljanje neizvjesnošću

Neočekivani događaji poput najave epidemije i mjere izolacije zbog bolesti koronavirusa Covid-19 predstavljaju izazov za sve ljude. Zbog anksioznosti i straha smo više zabrinuti i pažljivi, mada je dio tog straha i koristan.

"Ono što nam je trenutno potrebno je samo prava mjera anksioznosti i straha da bi bili što više pažljivi. To je mehanizam odbrane koji pokreće naš mozak. Pretjerano praćenje vijesti o epidemiji može previše povećati anksioznost, što nas parališe. Sličan efekat može kod nekih ljudi imati i praćenje velikog broja dobronamjernih savjeta o tome kako i šta da radimo sada kada smo kod kuće većinu vremena. Tako anksiozni ne možemo raditi sve to. Ponekad čak i ne znamo gdje nam je glava i ne možemo trijezno razmišljati," kaže Petra Jelenko Roth.
 

 Pretjerano praćenje situacije povećava anksioznost, međutim potrebna nam je i određena doza straha jer to podstiče zaštitno ponašanje.
 

Kada smo uplašeni tada smo pažljiviji. Donosimo i drugačije, sigurnije odluke. Različite studije kolektivnog straha, kaže psihijatar, pokazuju da radi straha od infekcije, na primjer, postajemo prilagodljiviji, jača se osjećaj pripadnosti sopstvenom narodu, teže prihvaćamo ekscentričnost. Takođe postajemo moralno stroži, a naša mišljenja o socijalnim stvarima postaju konzervativnija. Međutim, otkrili su i da bolest ili prijetnja od bolesti mogu da ugroze čak i vrlo čvrsta politička uvjerenja.

Kako prepoznati pogoršanje mentalnog stanja?

Osjetljivim ljudima trenutna situacija može da prouzrokuje ozbiljne nevolje. Ako su se ranije borili za opstanak radi anksioznosti, sada im je to vrlo teško. Pogotovo je teško starijim osobama koje slušaju kako je za njih ovaj virus smrtonosan. Zbog prevelike anksioznosti često plaču, više su razdražljivi i više se ljute. Noćne more, nesanica i problemi sa koncentracijom su česti.

Petra Jelenko Roth ističe da dugotrajan strah i anksioznost mogu pogoršati postojeći mentalni poremećaj. Tokom svog rada primjetila je da je posebno teško osobama sa opsesivno-kompulsivnim poremećajem, nekim anksioznim poremećajima i psihozom i onima koji teško podnose frustracije. Sa druge strane, oni kojima je teško biti među ljudima, osjećaju veliko olakšanje. 

 

Potražite stručnu pomoć ili savjet ako u posljednjem mjesecu:

  • osjećate kako vam stvari i brige izmiču kontroli i ne možete pomoći samo sebi sa vježbama disanja, fizičkom aktivnošću, upustvima  za samopomoć ili razgovorom sa voljenom osobom,
  • ne osjećate interesovanje, radost ili uživanje u aktivnostima u kojima obično uživate,
  • osjećate depresiju, žalost ili očaj i/ili ste pretjerano razdražljivi.

 

Odmah potražite stručnu pomoć ako:

  • mentalni poremećaj ugrožava vaš život ili život drugih,
  • imate osjećaj da gubite dodir sa stvarnošću.

 

 

Ako imate djecu, starije roditelje ili prijatelje koji imaju problem sa mentalnim zdravljem, obratite pažnju na njihova osjećanja i pomozite im.  Ako primjetite pogoršanje, pokušajte zajedno naći rješenje. Ponekad je dovoljan samo razgovor. Slušajte starije osobe koje su najviše izložene riziku i bavite se teškim temama, kao što su bolest i smrt, ako žele razgovarati o njima.
 

Za dobrobit ljudi koji žive sa vama, možete učiniti mnogo na način što ćete se pobrinuti za svoje dobro mentalno zdravlje. To vam je kao u avionu u kojem stjuardesa kaže da prvo stavite masku sebi kako biste mogli da pomognete drugima. Iznad svega, djeca su vrlo osjetljiva na osjećaje svojih roditelja.
 

"Ako smo zabrinuti roditelji, i oni će biti zabrinuti," kaže psihijatar.
 

"Čak i ako o tome ne pričamo, djeca imaju radare i osjećaju da nešto nije u redu. Oni to možda ne znaju da iznesu, ali to pokazuju ponašanjem kojeg roditelji često ne prepoznaju kao odgovor na naše tenzije i zabrinutosti."
 

Radi toga razgovarajte sa svojom djecom i svojim najmilijima o osjećajima - njihovim i vašim.

Savjeti za bolje mentalno stanje u toku epidemije...

Osjećaj nadzora nad vlastitim životom je važan za osnovi osjećaj sigurnosti. Kada znamo simptome bolesti i preventivne mjere i pridržavamo ih se, već smo uradili puno toga za sebe i druge. "Sa tako brzim širenjem virusa svijetom, mi kao pojedinci smo prilično nemoćni, ali kada se svi ujedinimo za isti cilj, prateći preporuke stručnjaka, imamo nevjerovatnu moć. To nas smiruje," kaže psihijatar, "tada smo na sigurnoj strani."

 

Pogledajte mjere kojie vam mogu pomoći da upravljate neprijatnim osjećajima, nevoljama i anksioznostima.

  • Slušajte sebe i druge.
  • Kreirajte rutinu koja odgovara vama i ostalim članovima porodice.
  • Pokušajte biti optimistični. Nadajte se da će sve uskoro biti dobro.
  • Budite milostivi prema sebi jer sada nije vrijeme za perfekcionizam. Čak i ako u ovom vremenu ne radite ništa posebno, u redu je.
  • Ne gledajte, čitajte ili ne slušajte vijesti prečesto, pogotovo ako vas uznemiravaju.
  • Ne zaboravite na druge ljude: budite u kontaktu sa svojim voljenima i prijateljima, obratite se starim poznanicima, pomozite im ako vas trebaju. Ako je moguće, komunicirajte putem video poziva, kako biste se mogli vidjeti. To će vam dati jači osjećaj bliskosti od telefonskog poziva.
  • Njegujte smisao za humor. Društvene mreže i internet su puni zabavnih video zapisa i slika. Odvojite nekoliko minuta dnevno za njih.
  • Krećite se redovno, svaki dan. Tijelo i mozak će tako biti više otporni na stres.
  • Pažljivo odmjerite informacije o epidemiji, posebno ako vas uvijek uznemire. 
  • Ako imate puno vremena i ako želite da pomognete drugima, pridružite se humanitarnoj organizaciji.
  • Ako se prvi put bavite meditacijom, pažljivošću, jogom da bi se smirili a to vam ne ide od ruke, onda ste možda previše anksiozni. Za početak pokušajte sa vježbama disanja ili skrenite pažnju radeći neke sitne zadatke ili fizičku aktivnost. Ako i to ne pomaže onda potražite pomoć.
  • Ako ste vedri i puni energije, pružite sebi malo radosti, užitak ili izazov kojem se radujete. Ili uradite nešto za šta možda prije niste imali vremena, naučite nove vještine, eksperimentišite u kuhinji. Na ovaj način se dani neće stopiti u jedno.
  • Više puta dnevno pogledajte širinu neba. Plavo opušta, a širina daje osjećaj prostranosti koji nam sada nedostaje.

 

 

Riješite TEST  i provjerite kako se nosite sa epidemijom i izolacijom.

Kakav će biti život poslije ovoga?

"Kada se izolacija i epidemija završe, biće svima lakše, posebno onima koji sada punim srcem vode brigu o nama. Nadam se da će to biti uskoro," želi nam psihijatar, Petra Jelenko Roth.
 

"Međutim, sigurno će proći još dosta vremena prije nego što ćemo se moći bezbrižno družiti kao prije, bez razmišljanja ući u autobus, bez razmišljanja dirati stvari i stajati blizu drugih ljudi. Takva kolektivna iskustva straha ostaju zapisana u našem mozgu. Čuvaju se u fascikli "Pazi, opasnost!" zajedno sa drugim prijetnjama koje smo već doživjeli i upozoravaju nas kada se nađemo u sličnim situacijama."
 

Psihijatar smatra da, barem psihološki, se ne trebamo spremati za vrijeme kada ćemo se vratiti u rutinu, ali vjerovatno već planiramo šta ćemo tada raditi. Svakako ćemo biti pažljivi još neko vrijeme. Možda ćemo nastaviti dobre prakse na koje smo navikli, poput posjete prodavnice samo jednom nedjeljno i konzumiranja sve hrane iz frižidera. Možda ćemo se sada lakše dogovoriti za posao od kuće. Da li će nam nedostajati sporiji tempo života i vrijeme koje imamo sada za sebe i za porodicu?
 

Možda će nam trenutni način razmišljanja pomoći u ekonomskoj krizi koja će možda doći nakon epidemije. Ali uvijek možemo sanjati o tome šta bi voljeli raditi kada budemo mogli.
 

Kad se vratite starom načinu života, sjetite se kako ste o svom životu razmišljali tokom epidemije i kako razmišljate sada.
 

Prije svega, jako je korisno održavati mentalnu izdržljivost. Petra Jelenko Roth predlaže da i dalje obraćate pažnju na to kako se osjećate, u kakvim ste odnosima sa drugim ljudima i kakve odnose biste željeli da imate.
 

"Iz trenutne perspektive, kada smo stali, kada smo zabrinuti za preživljavanje i  izgubili mnogo tereta, lakše je vidjeti šta nam je zaista važno u životu," kaže psihijatar.
 

"Možda u surovoj konfrontaciji sa vlastitom prolaznošću i stanjem naše voljene planete počnemo da se pitamo šta nam je važno, šta mi zapravo radimo u životu, koje snove još uvijek želimo da ostvarimo. Možda će ovo iskustvo dati više hrabrosti ljudima da rade ono što je ispravno i da žive onako kako misle da im odgovara. Nadam se da će nas ovaj period anksioznosti i nesigurnosti na kraju obogatiti važnim stavovima o sebi, svijetu i onome što nam u životu zaista mnogo znači."
 

 

Ostanite zdravi!

Izvor: Vse bo v redu

 

 

 

 

Share on Google+